Vranješ hoće Jelenine milione, ali neće ih dobiti tako lako! Advokat: On je na sve ovo računao!

0
482

Ognjen Vranješ riješio je da se s Jelenom Karleušom obračuna na sudu, pa je protiv nje podnio dvije tužbe i krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu, zbog postojanja sumnje za ugrožavanje njegove sigurnosti.

On je u privatnoj krivičnoj tužbi podnijetoj Prvom osnovnom sudu u Beogradu naveo da ga je JK 14. januara tekuće godine uvrijedila preko društvene mreže Fejsbuk tako što je objavila javno saopštenje upućeno svim medijima, a koje glasi:

Pored toga, istom sudu Vranješ je podnio i tužbu za naknadu nematerijalne štete, a vrijednost spora je dva miliona dinara. Kao dokaz, fudbaler je naveo isti razlog, odnosno uvrede koje je ona objavila.

Ognjen je podnio i krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, odjeljenju za visokotehnološki kriminal, protiv JK zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršila krivično djelo ugrožavanja sigurnosti iz člana 138 Krivičnog zakona. Kao dokaz, u prijavi je naveden identičan Jelenin citat koji sadrži sporne uvrede na njegov račun, a tužilaštvo će naknadno odlučiti da li će protiv pjevačice pokrenuti postupak.

Iz tog razloga, pozvali smo poznatu advokaticu Vesnu Golubović, da kao ekspert da svoje mišljenje o njegovim tužbama.

“Krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti spada u red krivičnih djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina koje, s obzirom na visinu zaprijećene kazne, inače ne spada u red krivičnih dela iz nadležnosti Višeg javnog tužilaštva. U konkretnom slučaju međutim, s obzirom na sredstvo izvršenja, spada u nadležnost Posebnog odjeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg tužilaštva u Beogradu”, rekla je ugledna pravnica.

Ona napominje da tužilaštvo ne može da ne prihvati krivičnu prijavu.

“Ono je dužno da po prijemu krivične prijave po njoj postupi, tako što će najprije ispitati postojanje nadležnosti za postupanje, a potom i postojanje uslova za krivično gonjenje. Tužilac će izvijesno saslušati optuženu, radi provjere da li ona osporava navode prijave, a od toga će zavisiti i dalje procesne radnje”, objasnila je advokatica.

Ona dodaje da u slučaju osporavanja činjenice da je optužena lično uputila poruku predmetne sadržine preko navedene društvene mreže, tužilac spornu činjenicu može utvrđivati vještačenjem.

“Ukoliko pak odbrana ne spori činjenične navode prijave, ali osporava postojanje pravne kvalifikacije opisanih radnji odnosno postojanje ovog ili krivičnog djela uopšte, tužilac, zavisno od sopstvene procjene, može odbaciti krivičnu prijavu ili podići optužni akt”, napominje Golubović i dodaje:

“Koliko vidim, advokati Vranješa su računali na tu mogućnost, kada su istovremeno podnijeli i privatnu krivičnu tužbu (pretpostavljam za uvredu). Naime, da bi postojalo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, neophodno je da se prijeti napadom na život ili tijelo lica kome je upućena prijetnja, ili njemu bliskog lica. U činjeničnom opisu djela, međutim, takva, eksplicitna prijetnja ne postoji, što otežava dokazivanje namjere. “Zlo” koje se pominje, može biti na nivou očekivanja da se nekome vrati “ono što čini”. Priželjkivanje takve satisfakcije je blisko osjećanju povrijeđenosti, iznevjerenosti, i u tom kontekstu, nema karakter prijetnje”.

Advokatica napominje da je pored toga neophodno da prijetnja bude ocijenjena kao ozbiljna i objektivno podobna da kod oštećenog izazove jače osjećanje straha, nespokojstva i lične nesigurnosti.

“Ta vrsta procjene odrediće sudbinu krivične prijave odnosno da li će ona biti odbačena ili će postupak ući u fazu glavnog pretresa. Očekujem da će se organ postupka baviti i okolnostima pod kojima je došlo do upućivanja predmetne poruke, koje su svakako značajne u kontekstu, motiva, ozbiljnosti, te namjere izvršenja djela. S tim u vezi značajan je i međusobni odnos učesnika, kao i lična svojstva oštećenog i osumnjičene”, ističe Golubović.